Energetika
elektroenergetska postrojenja
Pomoću IC termografije moguće je za normalnog pogonskog stanja, bez ostvarivanja kontakta s objektom kojeg se ispituje, otkrivanje povišenog zagrijavanja električkih i mehaničkih komponenti, čime se spriječavaju ozbiljni kvarovi odnosno ukazuje na lošu ili neodgovarajuću toplinsku izolaciju. Na taj način smanjuje se broj neplaniranih ispada pogona. Izravni učinci očituju se u ubrzanju postupka dijagnosticiranja kvara i provjeri poduzetih zahvata, uštedi energije, zaštiti kapitalne opreme, kao i smanjenju premija osiguranja. Maksimiranjem raspoloživosti opreme, uz potvrdu njene pouzdanosti, ali i ukazujući na moguća kritična mjesta, povećava se i ukupno vrijeme rada, odnosno proizvodnje.
Ispitivanje električne opreme najčešće ukazuje na probleme uzrokovane odnosima struje i napona. Općenito, "toplo mjesto" u električnom strujnom krugu pojavljuje se kao posljedica npr. nedovoljno pritegnutog, oksidiranog ili korodiranog spoja, ali i nepravilnog rada samog aparata. Zato i IC termografija nalazi primjenu u područjima kao: proizvodnja el. opreme, preventivno održavanje postrojenja (u proizvodnji el. energije, u prijenosu i distribuciji, u industriji i transportu).
Stanje el. opreme na kojoj je uočeno povišenje temperature može se procijeniti temeljem slijedećih kriterija, a uz pretpostavljeno 100%-tno opterećenje:
Delta T preko 30°C ili ako je apsolutna temperatura preko 80°C - Klasa 'A' - Zahtjeva HITNU intervenciju !
Delta T od 5°C do 30°C - Klasa 'B' -Zahtjeva intervenciju kod prvog zaustavljanja pogona !
Delta T do 5°C - Klasa 'C' - Zahtijeva praćenje stanja i planiranje intervencije !
To je N O V A klasifikacija stanja el. opreme prema "itc"-u (Infrared Training Center).
Da bi se odredilo nazivno povišenje temperature kod opterećenja koja su manja od 100% -tnog, koristi se Jouleov zakon.
Preporuča se uvođenje tzv. "ciklusa održavanja" pomoću IC praćenja stanja el. opreme, a koji se može prilagoditi gotovo svakoj industrijskoj sredini. Tako se npr. mogu dobiti podaci: o tipovima popravaka, o broju komponenti koje su zamijenjene, o potrebnom broju rezervnih dijelova, o ostalim važnostima za pogonsku spremnost postrojenja. Moguće je izvršiti ocijenu efikasnosti izvršenih popravaka kao i njihovog periodičkog praćenja, a koje ima za cilj smanjenje kvarova, posebno onih najtežih. Ovako generirani podaci omogućavaju povratnu vezu koja je nužna u stvaranju efikasnog sustava održavanja postrojenja.
» video 1 [avi 7 Mb]